Uz, dakako, Drive-By Truckers, skupina My Morning Jacket još uvijek službeno slovi za najplemenitiji band s uporištem u naslijeđu Lynyrda i Allmansa. Neslužbeno, upitno je koliko su oni danas «Allman Brothers za coolere» ili «kontemplativni Lynyrd Skynyrd», kako ih je kitila glazbena kritika prije dvije godine, kada su se izvrsnim albumom «It Still Moves» oni najbliže primaknuli svojim južnjačkim korijenima. Pred nama je njihov četvrti album nazvan «Z» i stvari su se stubokom promijenile. My Morning Jacket krenuli su dalje. «Karnevalizirali» su svoje raskošne polifonijske udare i sada oni naprosto vrve suzvučjima i «metatekstualnim» pasažima. Zvuk klavira, klavijatura, cimbala i havajske gitare obilježio je većinu od deset novih pjesama, no u njima je ipak ostalo rogobatnih rifova i reverba, zaštitnog znaka stvaralaštva Jima Jamesa i njegove kohorte. James stvara pjesme na farmi u ruralnom Shelbyvilleu (blizu Louisvillea, Kentucky), gdje su MMJ improvizirali studio i stvorili idealno ozračje za svoje pastorale. U akustičnim silosima za sušenje ljetine do krajnjih su mogućnosti doveli tehniku reverba (ponavljanje tonova ili fraza koje se usložnjuje do razine eha). Doda li se tome činjenica da je James dao na volju svojemu eklektičnom duhu da se razmaše do neslućenih granica (deklarirani je obožavatelj Phila Spectora, Orbisona, Zeppelina, Muppeta, soul glazbe, Neila Younga itd. itd.), rezultat je rock and roll gozba koja ulazi u najuži izbor ponajboljih ovogodišnjih izdanja! Evo nekoliko razloga: - «Off The Record» i «»Wordless Chorus»: dvije gitare u međusobnoj potjeri, pretjecanju, združivanju. Pjesme sastavljene od krhotina vremena što se udaljavaju, odlaze svaka svojim putem, a zatim se iznenada i zauvijek spajaju u skladnu cjelinu. Na neki način, to su i «pjesme o pjesmi». - «Into The Woods» : šamanska procesija u srce tajanstvene šume. Pomalo nalik šetnji dvojca Handsome Family šumama Illinoisa na albumu «Through The Trees», no prepuna valovitih vibracija i odjeka. Odabrana i za singl. S pravom. - «Anytime» : u nekim sekvencama podsjetila me na golobrade R.E.M. iz doba albuma «Murmur». Kako atipično za band, a kako zdušno i suvislo odrađeno. Profinjeni komad južnjačke mistike. - «Knot Comes Loose» : s njome sam se najduže borio, no na kraju sam se odlučio bez predrasuda prepustiti light baladi s havajskom gitarom. Nisam pogriješio. - «Dondante» : odjavno, desetminutno čudovište, skladba razbijena na «fotone i polarizirajuće spektre». Crazy Horse sviraju Syda Barretta. I, da ne zaboravim, James je još uvijek «najuvjerljivji Young poslije Younga», njegov je falset snen i nježno psihodeličan. Sve dalje od «southern rock revivala, My Morning Jacket su i dalje savršeno auditivno ruho za blijedosiva zimska jutra. A to je, na koncu, i jedino važno. Čista petica!!!!!